Zohva, Zova, Bazga

Zova čisti organizam i podiže imunitet

26.05.2015. 14:51 0

Dobro prepoznatljivi, mirisni cvjetovi zove beru se po lijepom i sunčanom vremenu, na početku faze cvjetanja, tj. od druge polovine maja do prve polovine juna. Zova (Sambucus nigra) je biljka specifičnog mirisa i oblika cvijetova, uz to i vrlo ljekovita. Pri sakupljanju vodite računa da se odsijecaju cijelog cvijeta zajedno sa peteljkama i suše u tankom sloju, na promahi, uz češće prevrtanje. Ako cvijet, u kojem slučaju, promijeni boju onda nije upotrebljiv. Svi njeni djelovi, i korjen i cvijet i plod čuvaju zdravlje i vitalnost, pa nije loše da je ima u svakoj kući.

Branje zove

Zovini cvjetovi se beru kada je sunčano vrijeme i to na početku faze cvjetanja, tj. od druge polovine maja do prve polovine juna. Beru se samo oni potpuno rascvjetani sa žutim slatkastim prahom. Pazite gdje je berete, zagađena mjesta i kanali nikako nisu dobra opcija, potrudite se i pronađite onečišćeni grm ove mirisne i ljekovite majske ljepotice.

 

Ljekovitost

Bobice imaju najveću količinu vitamina B važnog za jačanje nerava, puno vitamina C i rijedak mineral selen kojeg u prirodi, inače, ima u tragovima.

Ljekovitost cvijeta zove se ogleda u njenoj širokoj lepezi djelovanja na organizam. Naime, koristi se kod prehlade, za ispiranje usta i grla, sastojak je čaja za čišćenje i čaja za znojenje. U narodnoj medicini je veoma često upotrebljava za liječenje svih bolesti kod prehlade organa za mokrenje i disanje, kao sredstvo za dobijanje mlijeka kod porodilja. Stimuliše rad znojnih žlijezda. Cvjetovi zove nalaze primjenu kao razmekšavajuće sredstvo kod otoka usljed udara i povreda.

Mladi izdanci i mladi listovi beru se u proljeće, cvijetovi za vrijeme cvjetanja u maju i junu, plodovi nakon dozrijevanja, a kora od februara do novembra. Ukus cvijetova je gorkast i aromatičan zbog sastojaka koje sadrži. Poseduje etarsko ulje, u kome se nalazi čak četrdeset važnih sastojaka - flavonoidi, glikozidi, hlorogenska kiselina, sluz, tanini, pektini... U plodu su prisutni glikozidi, tanini, šećer, voćne kiseline, vitamin C, malo etarskog ulja... Sličnog sastava su i listovi, dok su svi dijelovi bogati mineralima, gvožđem, natrijumom, kalijumom i njihovim solima. Cvijet zove koristi se kod groznice, sinuzitisa, stimuliše rad znojnih žlezda, gdje je u kombinaciji sa lipom posebno efikasan u snižavanju temperature. Sa kantarionom se koristi protiv virusa gripa, virusa A i B, kao i protiv herpes simpleks virusa. Od cvetova se pripremaju ljekoviti čaj i sok. Sa druge strane, plod je odličan laksativ i sredstvo za pojačano mokrenje i znojenje, a djelotvoran je i protiv neuralgije i išijasa. Svježi plodovi upotrebljavaju se za proljetno čišćenje organizma.

Zovine bobice imaju najveći procenat vitamina B, koji je važan za jačanje nerava, dosta vitamina C, kao i mineral selen, koga u prirodi, inače, ima u tragovima. Ove bioaktivne supstance nalaze se u tamnoj boji ploda i višestruko su korisne za disajne puteve. Rastvaraju šlajm, ublažavaju bol i poboljšavaju sposobnost filtriranja bronhija. Sok od zove vrlo uspješno spriječava i "pušački" kašalj. Boju zovi daje grupa antocijana koja, inače, ublažava reumatske tegobe. Sok od svježih bobica koristi se u lječenju neuralgije ličnog živca, za jačanje organizma, čišćenje krvi, umirenje trbušnih grčeva i crevnih kolika, kao i za apetit.

Čaj od listova i mladica pospješuje izlučivanje mokraće, nakupljene tečnosti u organizmu, čišćenje organizma, poboljšava kvalitet krvi i sprečava zatvor. Izvanredno je sredstvo i za čišćenje jetre, bubrega, pluća, želuca i crijeva.

 

Priprema čaja od zove

Čaj se priprema tako što se 7-8 listića zove prelije sa 2dl ključale vode, a onda se kuha osam minuta na tihoj vatri. Nakon toga se procijedi i u čaj doda kašičica meda. Pokazao se i kao izuzetno sredstvo protiv nečiste kože i neprijatnog mirisa tela, kao i kod liječenja gihta. Osim toga, smrvljene listove zove kao obolge narodna medicina preporučuje kod liječenja neuralgije lica i hemoroida. Čaj od cvjetova djelotvoran je u liječenju prehlade, bronhitisa, kašlja, gripa, početne upale pluća, teškog disanja, astme i kod svih reumatičnih bolesti. Posebno se preporučuje za preznojavanje kod visoke temperature. Čaj se sprema tako što se dvije kašičice cvijeta preliju sa četvrt litra vrele vode, sve ostavi da odstoji deset minuta, a zatim procijedi. Čaj se pije tokom cijelog dana, gutljaj po gutljaj. Čaj od kore grana i stabla odstranjuje poteškoće kod mokrenja, smetnje u radu bubrega i mokraćne bešike, a pomaže i kod tvrde stolice. Sa korom se ne smije pretjerivati, što znači da za šolju čaja treba uzeti ravnu kašičicu ovog sastojka. Uz to, u toku dana mogu da se popiju jedna, a najviše dvije šoljice, gutljaj po gutljaj, u većim razmacima. U kori, kao i listu, ima saponina, tanina i holina, ali i purgativne smole i alkaloida sambunigrina. Zato je kora najprije blagog, a zatim gorkog ukusa.

 

Infuzija od zove

Za liječenje bronhitisa, rubeole, reumatizma, kostobolje, posebno se preporučuje infuzija od zove. Priprema se tako što se jedna kašika cvjetova stavi u 250 mililitara vrele vode, da odstoji tri minuta. Zatim se piju tri šolje, zaslađene medom, ovog napitka dnevno, i to uvijek posle jela. Za infekcije očiju i upale nosne sluznice kod kijavica, preporučuje se rastvor napravljen od cvjetova zove. Rastvor se sprema tako što se 50 grama cvjetova kuha tri minuta u litar vode, a zatim ostavi da odstoji deset minuta. Nakon toga se rastvor procijedi i ispiraju oči i nozdrve više puta u toku dana.

Pripremanje osvježavajućeg sirupa od zove

Osim za čaj ovi cvjetovi se mogu koristiti kao ukusna i zdrava hrana: umoče se u tijesto za palačinke, ispeku na vrelom ulju ili masti i pospu šećerom i cimetom. A svakako da nam je svima dobro poznat i osvježavajući sirup od zove, za čiju Vam je izradu potrebno:

• 40 komada cvjetova zove,
• 5 kesica limutosa
• 5 litara vode
• 4 kg šećera

Potrebno je prokuhati vodu i šećer i ostaviti da se ohladi. Nakon toga dodati limuntos sa cvjetovima zove i ostaviti da stoji 24 sata. Povremeno pomiješati. Zatim procijediti kroz čistu gazu te sipati u suhe boce.

Budi u toku - www.maglajinfo.com